PREDAVANJE O MARULIĆU I KAŠIĆU U MUZEJU MOSLAVINE: ISTRAŽIVANJE KORIJENA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI I JEZIKA
12/11/2025
U Muzeju Moslavine održano je iznimno sadržajno i stručno predavanje pod nazivom „Marulićevi i Kašićevi prinosi hrvatskoj kulturi i baštini“, koje su zajednički organizirali Institut za hrvatski jezik, Ogranak Matice hrvatske u Kutini i Muzej Moslavine Kutina. Ovaj kulturno-znanstveni susret okupio je brojne ljubitelje hrvatske jezične i književne tradicije te istaknuo važnost istraživanja i očuvanja djela dvaju ključnih autora: Marka Marulića i Bartola Kašića.
Znanstveni doprinosi koji oblikuju hrvatski identitet
Predavanje su održali ugledni predavači: dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić, dr. sc. Željka Brlobaš, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Željko Jozić i dr. sc. Kristian Lewis. Kroz svoja izlaganja predstavili su bogat i višeslojan opus Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, te Bartola Kašića, utemeljitelja hrvatskog jezikoslovlja i autora prve hrvatske gramatike.
Poseban naglasak stavljen je na doprinos ovih autora razvoju hrvatske književnosti, jezika i kulturnog identiteta, ali i na suvremene aktivnosti Instituta za hrvatski jezik koje su posljednjih godina omogućile novu vidljivost i pristupačnost njihovih djela široj javnosti.
Stručnjaci su podsjetili kako su i 2021. i 2024. godina bile posvećene obilježavanju značajnih Marulićevih obljetnica: 500 godina od objave Judite te 500 godina od njegove smrti. U sklopu tih obilježavanja Institut je objavio Juditu u transkripciji suvremenom latinicom te u prilagodbi na današnji hrvatski jezik.
Marulićeva Judita – stoljetna poruka suvremenom čitatelju
Prvi dio predavanja bio je posvećen upravo radu na prilagodbi Judite, koju je predstavila dr. sc. Marijana Horvat. Kroz primjere iz izvornika i suvremene prilagodbe, predavači su pokazali kako je Marulićeva misao i danas snažna i aktualna.
Izvorni zapis:
„Da, kakono rika barzo mimohodi,
tako svaka dika s vrimenom odhodi.
I ki se uzvodi u višu oholast,
teže mu se zgodi kad pade u propast.“
Suvremena prilagodba:
„Jer, kao što rijeka brzo protječe,
tako i svaka slava odlazi s vremenom.
I tko se uzdiže u višu oholost,
teže mu je kad padne u propast.“
Ovi stihovi, kao i analiza procesa transkripcije, pokazali su kako se klasična hrvatska književnost može približiti današnjem čitatelju bez gubitka izvorne snage i vrijednosti.
Jezik kao temelj baštine: Kašićev rad i niz De imitatione Christi
Drugi dio predavanja bio je posvećen nizu izdanja De imitatione Christi objavljenih u trima stilizacijama hrvatskoga književnog jezika: čakavskoj, štokavskoj i kajkavskoj, te u Kašićevu prijevodu. Ovaj niz predstavlja povijesno vrijedan uvid u razvoj hrvatske jezične raznolikosti.
Stručnjaci su predstavili najstarije poznate prijevode ovoga srednjovjekovnog djela, uključujući: čakavsku stilizaciju koju je priredila dr. sc. Marijana Horvat; štokavsku stilizaciju prema rukopisu iz Knjižnice Male braće, koju je priredila Sanja Perić Gavrančić; kajkavsku stilizaciju koju je priredila dr. sc. Željka Brlobaš i transkripciju Kašićeva prijevoda iz 1641., na kojem su radili dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić i suradnici.
Usporedni ulomci iz sve četiri verzije djela dodatno su približili bogatstvo i raznolikost hrvatske jezične tradicije, ali i Kašićevu izvanrednu važnost kao prvog tvorca hrvatskoga jezikoslovnog sustava.
Susret koji čuva i promiče baštinu
Predavanju je nazočio i gradonačelnik Kutine Zlatko Babić, koji je izrazio zadovoljstvo što Kulturne ustanove grada mogu biti domaćin događanjima koja promiču nacionalnu baštinu i obrazovanje. U svom osvrtu poručio je kako Kutina kontinuirano ulaže u vrijedne kulturne sadržaje te podupire programe koji povezuju znanost, tradiciju i suvremeni pristup učenju.
Zajedništvo institucija u službi kulture
Institut za hrvatski jezik, Ogranak Matice hrvatske Kutina i Muzej Moslavine i ovim su predavanjem pokazali koliko je važna suradnja kulturnih i znanstvenih ustanova u njegovanju hrvatskog identiteta. Interes publike i bogatstvo izlaganja potvrđuju da nasljeđe Marulića i Kašića i danas živi u zajednicama koje cijene i čuvaju svoju baštinu.
