Od fosila do kristala – Moslavačka gora u fokusu Međunarodnog dana georaznolikosti
06/10/2025
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana georaznolikosti, koji je UNESCO proglasio 6. listopada 2021. godine, u Multimedijalnoj dvorani u Kutini održano je predavanje i prigodan program u organizaciji Lokalne akcijske grupe Moslavina, u suradnji s Gradom Kutinom, Turističkom zajednicom grada Kutine i Udrugom Moslavina.
Događanju su prisustvovali zamjenica gradonačelnika Ivana Grdić i pročelnik Eduard Gelešić, koji su u ime gradonačelnika Zlatka Babića pozdravili okupljene i istaknuli važnost očuvanja prirodne i geološke baštine Moslavine kao temelja budućeg razvoja, edukacije i održivog turizma.
Jedna Zemlja, mnogo priča
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana georaznolikosti „Jedna Zemlja, mnogo priča“ potaknula je sudionike da dublje istraže bogatstvo krajolika i prirodne procese koji su oblikovali našu regiju. Moslavačka gora, svojim slojevitim geološkim naslijeđem, mineralima i fosilima, nudi upravo takvu priču, priču koja seže milijunima godina unatrag.
Posjetitelji su mogli razgledati izložbu geološkog bogatstva Moslavine u organizaciji Udruge Moslavina te sudjelovati u radionici i prezentaciji učenika Osnovne škole Mate Lovraka, koji su kroz svoje radove pokazali kako georaznolikost može biti inspiracija za učenje, istraživanje i očuvanje prirode.
Zamjenica gradonačelnika Ivana Grdić pritom je istaknula: „Kutina danas obilježava Međunarodni dan georaznolikosti i izuzetno mi je drago da možemo pokazati naš geološki biser Moslavačku goru. Posebno nas veseli što su u program uključeni i naši učenici, budući ambasadori prirodne baštine, koji će te vrijednosti prenositi novim generacijama. Grad Kutina već drugu godinu aktivno sudjeluje u obilježavanju ovog važnog dana te sufinancira stručnu studiju za Moslavačku goru, čime potvrđujemo našu predanost održivom razvoju i valorizaciji prirodnih resursa.“
Studija koja otkriva geološko bogatstvo Samarice i Garjevice
Središnji dio programa bilo je predstavljanje studije „Mineraloško-petrološka studija područja Samarica–Garjevica“, koju je izradio Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Studiju je predstavila doc. dr. sc. Zorica Petrinec, djelatnica Geološkog odsjeka PMF-a, koja je istaknula kako se Moslavačka gora svojim sastavom i geološkim procesima razlikuje od drugih masiva u regiji, poput Papuka ili Medvednice.
„Naša istraživanja pokazala su da Moslavačka gora nosi jedinstven geološki potpis iz vremena krede, kada su Zemljom još hodali dinosauri. Tada su se, pod niskim tlakom i visokom temperaturom, odvijali procesi koji su oblikovali stijene i minerale, što ovu goru čini iznimno važnom u regionalnim i međunarodnim okvirima. Naši rezultati otkrivaju recept nastanka moslavačkog granita, stijene po kojoj se Moslavačka gora razlikuje od svih sličnih masiva u ovom dijelu Europe“, pojasnila je dr. Petrinec.
Rezultati studije potvrđuju iznimnu znanstvenu i krajobraznu vrijednost područja Samarice i Garjevice, osobito po pojavi jedinstvenih kamenih kugli, rijetkog prirodnog fenomena koji se smatra geološkim nasljeđem od međunarodnog značaja.
Tajne iz utrobe Moslavačke gore
Sudionici su imali priliku čuti i zanimljive terenske priče entuzijasta i istraživača koji već godinama proučavaju Moslavačku goru i njezine minerale. Među pronađenim uzorcima istaknuli su se fosili stari šest milijuna godina, pronađeni na Jelenskoj, te brojne konkrecije nastale tijekom milijuna godina djelovanjem vode, vjetra i smrzavanja.
Posebno mjesto zauzima Moslavački čađevac, vrsta smoky kvarca jedinstvena po tamnoj boji, nastaloj uslijed djelovanja prirodne radijacije. Uz njega, istaknuti su i minerali poput turmalina, poznatog po piezoelektričnim svojstvima, koji se danas koristi u izradi elektroničkih komponenti.
Istraživači su spomenuli i nalazišta minerala muskovita, poznatog i kao „moskovsko staklo“, koji se u prošlosti koristio kao zamjena za pravo staklo, te pirita, popularno nazivanog „zlato za budale“, koji se zbog sjaja često zamjenjuje s pravim zlatom.
Osim minerala, u dubinama Moslavačke gore nalaze se i tragovi naftnih izvora te ostaci starih kamenoloma i bunara, što svjedoči o bogatoj industrijskoj prošlosti i prirodnim resursima koji čekaju nova istraživanja.
Moslavina – budući geopark
Upravo ovakva otkrića i sustavna istraživanja čine temelj za ambicioznu inicijativu „Moslavina – budući geopark“, kojom se planira pozicionirati Moslavina među svjetski prepoznata područja georaznolikosti.
Zahvaljujući bogatstvu minerala, fosila i stijena te interdisciplinarnom pristupu znanstvenika, lokalne zajednice i institucija, ovaj projekt otvara put prema razvoju edukacijskog, istraživačkog i održivog geoturizma.
Pročelnik Eduard Gelešić naglasio je kako Grad Kutina kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose očuvanju i valorizaciji prirodne baštine te prepoznaje Moslavačku goru kao ključni resurs budućeg razvoja regije.
Priroda kao učiteljica i inspiracija
Obilježavanje Međunarodnog dana georaznolikosti u Kutini pokazalo je da Moslavačka gora nije samo planina, ona je učionica pod otvorenim nebom, laboratorij prirode i svjedok geološke prošlosti našeg planeta.
Svaki kamen, kristal i fosil priča svoju priču, a zadaća je današnjih naraštaja da te priče čuju, razumiju i sačuvaju.
Svojom predanošću istraživanju i očuvanju geološke baštine, Kutina pokazuje da prirodna raznolikost nije samo bogatstvo koje nas okružuje, ona je i temelj održivog razvoja, identiteta i ponosa Moslavine.