GRAD KUTINA, Hrvatska © Grad Kutina
Menu

Okrugli stol na temu drvene tradicijske arhitekture i korablji održan u Muzeju Moslavine


 U kutinskom Muzeju Moslavine održan je Okrugli stol na temu drvene tradicijske arhitekture i korablji. Organizator ovog stručnog skupa je Interpretacijski centar baštine Banovine u suradnji s Muzejom Moslavine, a ravnateljica Interpretacijskog centra Martina Mladenović rekla je uvodno nešto više o projektu. „Kada govorimo o našim prostorima, tu su Posavina, Pokuplje, Banovina, Pounje i Moslavina, korablje nas nekako dostojno prezentiraju već stoljećima. Projekt Korablje Banovine provodimo sa svojim partnerima Srednjom školom Petrinja, Gimnazijom Sisak i Gradskom galerijom Striegel i uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija“, rekla je Martina Mladenović. Izrazila je zadovoljstvo što se Okrugli stol održava i u Kutini. 


 O tradicijskoj arhitekturi govorili su povjesničarka umjetnosti Ljiljana Lekanić Kljaić, kutinska etnologinja Slavica Moslavac i arhitekt Davor Salopek. Svatko je sa stanovišta svoje struke govorio o vrijednostima objekata – drvenih kuća, korablji tipičnih za krajeve Posavine, Banovine, Pounja, Pokuplja i Moslavine.  
 Prof. Davor Salopek istaknuo je važnost korablji u današnjem svijetu graditeljstva kao nasljeđu koje treba koristiti.



Prof. Salopek je prezentirao logiku i primjere gradnje i obnove starih tradicijskih kuća te dao i svijetli pogled u budućnost jer je zajedno s kćerkom arhitekticom Zrinkom Salopek osmislio Novu korablju u duhu tradicije za obnovu nakon potresa. „Ovo je jedan projekt kojeg je radila moja kćer arhitektica na temu korablje. To je nešto što se predlaže kao varijanta za drvenu kuću nakon potresa, u prostorima gdje su se drvene kuće gradile što mislim da je moguće napraviti. Ima zainteresiranih tvrtki koje sa građenjem od drveta mogu takvu kuću napraviti. To tek čekamo da do toga dođe, ali ova ideja je već najavljena u jednom elaboratu, odnosno jednom katalogu koji je napravljen na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu“, rekao je između ostaloga Salopek.


 Etnologinja Slavica Moslavac dala je uvid u primjere tradicijske gradnje na širim područjima Banovine, Moslavine i Hrvatske Posavine i ukazala na sličnosti i razlike između takvih objekata.



„Govoreći o samom načinu gradnje, moramo reći da imamo nešto različito banovinskog dijela, a drugačije je malo u ovom moslavačko-posavskom dijelu. Kuća sjeda na četiri oveća riječna kamena i gotovo nema temelja. Građa kuće mogu biti od poluoblica, oblica, prvog dijela i prve etaže, zatim idu tesana ili piljena građana, a što se tiče slaganja na uglovima, imamo stariji način slaganja greda to je horvaški vugel, kada grede idu jedna preko druge, to je najstariji način. Kasnije od 19.stoljeća dolazi novi način gradnje kada se ti uglovi pile i slažu jedan do drugoga, to je nemški ili njemački vugel“, pojasnila je Moslavac.  



U svom izlaganju Slavica Moslavac dala je opis i karakteristike mnogih etno soba koje pružaju uvid u život naših predaka.   


Profesorica povijesti umjetnosti Ljiljana Lekanić-Kljaić osvrnula se na korablje u likovnoj umjetnosti. „Korablje su imale ulogu sačuvati život obitelji i zajednice te humanizirati nerijetko okoliš koji je bio vrlo negostoljubiv. Ja doživljavam korablju kao umjetničko djelo koje uključuje arhitekturu, skulpturu i pejzaž u nerazdvojivu cjelinu veličajući svakodnevan običan život u kojem je autoritet čovjeka prisutan, dakle humanizacija je i čovjek je u središtu stvari“, rekla je između ostaloga Lekanić Kljaić.
 


Okrugli stol uveličao je nastup ŽVS Rusalke iz Kutine.  


 

Izvor: radiomoslavina.hr



9.12.2021. - Društvo



Broj čitanja: 390 ... Autor: Žaklina ...