GRAD KUTINA, Hrvatska © Grad Kutina
Menu

Baština okom umjetnika


Baština okom umjetnika, likovno-etnografska izložba autorice Slavice Moslavac predstavit će se kutinskoj publici 28. lipnja (petak) s početkom u 19:00h u Galeriji Muzeja Moslavine Kutina. Organizatori izložbe su VS "Rusalke" i Muzej Moslavine Kutina. U glazbenom dijelu izložbu će uveličati nastup VS "Rusalke".

Tradicijskim hrvatskim folklorom inspirirali su se mnogi umjetnici – pjesnici,  književnici, kipari, a ponajviše slikari, stoga i ova izložba govori o njihovom radu i umjetničkom doprinosu očuvanju kulturne, osobito etnografske baštine.

Likovno-etnografskom izložbom pod nazivom „BAŠTINA OKOM UMJETNIKA“ predstavit će se petnaestak slikovnih stvaratelja koji će u raznim tehnikama /ulje na platnu, pastel, tempera, treščica, olovka, tuš…/ predstaviti tradicijsko ruho iz Moslavine, Hrvatske Posavine, Pokuplja i Banovine. Likovnim ostvarenjima, kao vrijedan dokument vremena, odijevanja i ukrašavanja tradicijskog ruha, vidjet ćemo vidne razlike u blagdanskom i radnom ruhu iz prijašnjih razdoblja, njihovu skromnost i jednostavnost s tek neznatnim naznakama u tradicijskom vezu, pa sve do bogato urešenih narodnih kostima, nastalih u kasnijem periodu od kraja 19. stoljeća i kroz cijelo 20. stoljeće.

Iako malobrojni i rijetki izvori o etnografskoj građi iz tog povijesnog razdoblja, govore nam o mijeni i prolaznosti folklornog kostima, uočavamo vidne utjecaje drugih područja, koja u naše krajeve stižu trgovačkim putevima te uz pomoć raznih trgovaca, pretrešaca ili rođa nabavljaju se razne potrepštine korisne za uljepšavanje ženskog lica, glave ali i odjeće i oglavlja. Mnogi radovi likovnih umjetnika nastali su za potrebe pojedinih etnografskih izložbi, radeći ih ili na temelju stručne literature ili fotografija osoba u nošnjama pojedinog kraja te u konačnici predstavljaju izuzetnu ako ne umjetničku, ali zato dokumentarnu, kulturno-povijesnu i etnografsku građu pohranjenu u Muzeju Moslavine Kutina, Etno zbirci Božidara Škofača u Letovaniću, kao i u trijemu pod nazivom Ostavština Zorke Sever u Popovači ili se jednostavno nalaze u privatnom vlasništvu.

Baština okom umjetnika predstavlja opus vezan za običaje i folklorni kostim hrvatskog sela centralnog dijela Hrvatske i ima prvenstveno dokumentarni i dokumentacijski značaj, a osvrt na umjetnički vid opusa tek je usputno naznačen. U tom sklopu je osobito važan onaj dio opusa koji je do sada od nekih umjetnika već bio objavljen kao popratni ilustrativni sadržaj u stručnim i popularnim publikacijama ili etnografskim mapama. To osobito dolazi do izražaja u opusu Ivana Milata, Želimira Šiška i Vlatke Vidiček Dam, čiji su likovni opusi posvećeni ilustracijama i opremi etnoloških knjiga Slavice Moslavac.

U 19. stoljeću veliki doprinos ostavili su sljedeći likovni stvaratelji: Sandor Erdödy, Nikola Arsenović, Zorka Sever… a u 20. stoljeću to su ljubitelji likovne umjetnosti kojima narodno ruho i sve njene karakteristike tradicijskog odijevanja i ukrašavanja  nisu nepoznanica, a to su: Ivan Milat, Želimir Šiško, Božidar Škofač… Narodne nošnje nalazimo i kod drugih pojedinaca koji imaju smisla za baštinu kao: Vlatka Vidiček Dam, Maximiljan Vanka, Predrag Lešić, Jozo Bužan, Jadranka Del Ponte, Josip Zeman, Lidija Veliki-Vukas, Branka Vrbanić, Mirjana Pavetić, Ana Vecko, Mirica Srbotnjak, Petra Posavec, Nasta Roic i dr. U praksi dosta je bilo primjera iscrtavanja, sakupljanja i promoviranja raznih motiva, ali cjelovitost nošnji mnogo je rjeđe zastupljeno. Od istaknutih tema vezanih za baštinu, izdvajaju se oglavlja kao najkoloritniji dio tradicijskog odijela, kao što su razne mladenkine krune i vijenci, oglavlje udatih žena, kapice - poculice, kao i bogat vratno prsni nakit sastavljen od niski kraluža, sekanaca, dukata i škuda. Načinjeni su u raznim tehnikama od akvarela Sandora Erdödyja, Lidije Veliki Vukas, Mirjane Pavetić, Branke Vrbanić, ulja Josipa Zemana, tempere Jadranke Del Ponte do kombinirane tehnike Vlatke Vidiček Dam.

 



13.6.2019. - Kultura



Broj čitanja: 587 ... Autor: Martina ...