GRAD KUTINA, Hrvatska © Grad Kutina
Menu

Geoprometni položaj Grada Kutine

Županija: Sisačko-moslavačka
Položaj: z.š.45? 28'54
              z.d. 16?46' 58
Površina: 294,34 km?
Broj stanovnika: 24.597
Klima: kontinentalna




Položaj Kutine unutar Republike Hrvatske

 

Grad Kutina predstavlja najznačajnije urbano i gospodarsko naselje Moslavine. Svojim položajem Moslavina zauzima središnji (ključni i spojni) dio prostora Republike Hrvatske. Kao posebna regija svojim se područjem nalazi djelomično u sastavu Sisačko-moslavačke županije (najvećim djelom) te Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Područje Moslavine omeđeno je rijekom Česmom (na zapadu), Ilovom i Pakrom (na istoku), Lonjom (na jugu) te Moslavačkom gorom na sjeveru. Reljef karakterizira prostorna zaravan u slivu Lonje i Save te usamljena Moslavačka gora kao škriljasta planina smještena između hrvatskog savsko-dravskog međurječja. Površina Moslavačke gore iznosi cca 1350 km2. Moslavačka gora bogata je granitom te nalazištima nafte i plina. Najveća nadmorska visina je 489 m (Humka) a najniža 49 metara. Grad Kutina je na nadmorskoj visini od 149 metara.

Položaj Kutine unutar Republike Hrvatske

Izgradnja pojedinih prometnica bila je od presudne važnosti za razvoj ovog kraja. Početak je izgradnja tzv. "stare ceste" (Božjakovina - Ivanić-Kloštar - Križ - Kutina - Slavonski Brod), sredinom XVIII. stoljeća. Ona povezuje panonske predjele preko Slavonije, Moslavine i Zagreba, dalje u pravcu jadranskih luka. To je dalo novu valorizaciju Moslavine i grada Kutine koja gravitira spomenutoj cesti.

 Pored svoje lokacije na posavskoj prometnoj osi, za Kutinu je važan i njen položaj u odnosu na Zagreb, kao središtu središnje Hrvatske, državnom središtu te najznačajnijem industrijskom centru zemlje. Kutina je nositelj glavnih gospodarskih, kulturnih i prometnih funkcija Moslavačkog kraja.

Izgradnjom cesta jača povezivanje i razvoj gospodarskih djelatnosti. Nizinskim djelom Moslavine trasirana je državna cesta D4 GP Bregana (gr. R. Slov.) - Zagreb - Slavonski Brod - GP Bajakovo (gr. R. J.). Na nju se transverzalno nadovezuje državna cesta (u smjeru juga) D36 (D4) Popovača - Sisak - Pokupsko - Karlovac (D1) i dalje na Jadran, odnosno u pravcu sjevera preko Kutine - Garešnice - Grubišnog Polja na podravsku magistralu u Virovitici, a preko Mađarske u Istočnu Europu državna cesta D45 (D5) V. Zdenci - Garešnica - Kutina - D4.

Potencijalna perspektiva u razvoju ovog kraja stvorena je i spajanjem kraka željezničke pruge Dugo Selo - Kutina - Novska - Banova Jaruga - Pakrac (obje 1879. godine) na već postojeće pruge. Prometno povezivanje Republike Hrvatske s Europom (temeljem AGC sporazuma-European Agreement on Main International Railways Lines i AGTC sporazuma-European Agreement of Important International Combined Transport Lines and Related Installations) odvija se preko devet željezničkih koridora od kojih je međunarodno priznati i za Hrvatsku izuzetno važni paneuropski X koridor (Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Niš-Skopje-Večes-Solun) tranzitiran preko Moslavine i Kutine.

Dakle, može se reći da se Kutina nalazi na vrlo povoljnom položaju s obzirom na longitudinalne (Istočna Europa - Srednja Europa - Južna Europa) i transverzalne prometne pravce (Zapadna Europa - Srednja Europa - Bliski Istok).
Geoprometna valorizacija takvog položaja omogućava korištenje niza djelatnosti (prerađivačka industrija, servisne službe u proizvodnji, turizam i td.) Okruženje većih gradova Hrvatske, koji su ujedno i nosioci razvoja svoje regije kao što su Sisak, Daruvar, Bjelovar, te činjenica da moslavačko područje ulazi u gravitacijski pojas Zagrebačke regije određuje promet kao veliku perspektivu za razvoj Moslavine i Kutine.