Registrirajte se | Prijava   Traži
     
Portal Kutina.Hr
18. prosinac 2014.     
Get Adobe Flash player
  Navigacija  
 
 

 
U Kutini...
 
 


 

 


Novosti
ZAVRŠIO TEČAJ ZA KERAMIČARA - SAMOSTALNOG IZRAĐIVAČA UKRASNIH PREDMETA OD GLINE 18.7.2011. - Projekt OSI

    U Pučkom otvorenom učilištu Kutina 05. srpnja 2011. godine završen je i praktičan dio nastave čime je tečaj za keramičare za prvu grupu polaznika uspješno priveden kraju. Tečaj se sastojao od dva dijela, učenja rada s glinom i izrade novih suvenira.

     Polaznici su za vrijeme tečaja savladali izradu različitih vrsta keramičkih predmeta različitim tehnikama. Izrađivali su jabuke i kruške tehnikom dubljenja, zatim posude od glinenih traka, kutijice te posude iz tri dijela. Također, naučili su bojati predmete engobama (zemljanim bojama),  služiti se keramičkom peći, izrađivati kalupe za reljefne pločice, raditi na lončarskom kolu itd. U drugom dijelu tečaja posvetili su se izradi suvenira koje je Muzej Moslavine u suradnji sa partnerima odabrao kao kulturno-povijesne predloške Moslavačke baštine. Odabrani, a potom i izrađivani suveniri su:

1.      Dunja – kao simbol grada Kutine; izrađivana po postojećem drvenom predlošku.


Povijesni značaj: Dunja (zovu je i zlatna jabuka) je vrlo stara voćka porijeklom iz jugozapadne Azije. Plod i sjeme proširili su se širom svijeta trgovačkim putem, pa je tako stigla i u naše krajeve i zauzela posebno mjesto u tradicijskim jelima i folkloru. Kutina (grad u kojem živimo) nosi ime voća koje je nepravedno zapostavljeno – dunje. U mnogim jezicima voće dunja ima naziv koji se vrlo slično ili isto izgovara kao i Kutina. U Moslavini je postojao običaj da se prilikom rođenja djeteta sadila voćka koja bi rasla i stasala zajedno s djetetom. Često je to bila sadnica Dunje, koja je osim ukrasne uloge, imala i svoju gastronomsku i aromativnu ulogu (dunja na ormaru). Voćke su najstariji simboli plodnosti, a među njima dunja ima posebno mjesto kao simbol sreće, plodnosti, života i ljubavi. Kutina već u svom nazivu ima naziv voćke, što je idealna podloga za stvaranje priče o povezanosti i povijesnoj utemeljenosti ovoga rijetkog voća.

2.      Škrinja – kao povijesni motiv baštine Moslavine; izrađivana po postojećem uzorku umanjene drvene škrinje

Povijesni značaj: Veliki značaj seljačkom, ali i građanskom pokućstvu daju škrinje. U njima se nekada čuvalo blago obitelji, čuvala se odjeća i nakit, značajni dokumenti, a seoska mlada se tijekom 18., 19., i 20. stoljeća nije mogla udati ako nije u miraz donijela punu škrinju ruha. I mjesto Kutina imalo je svoju škrinju od 1845. godine, kada je 15. svibnja u kuži ceha Meštra Luke Vragovića utemeljen prvi obrtnički ceh od 129 obrtnika. U nizinskom području Hrvatske, pa tako i Moslavini zastupljene su dvije vrste škrinja – s ravnim poklopcem te niskih, ravnih ili četvrtastih nogu, odnosno stiliziranih u obliku ležećih lavljih šapa, te bogato ukrašene na poklopcu i prednjoj stranici. Ukras je činila najčešće stilizirana grančica ili cvjetovi u nizu, u sredini poklopca, na uglovima, oslikani žarkim bojama na tamnoj podlozi. U moslavačkom kraju češći je tip škrinje sa sedlastim poklopcem, neukrašen, načinjen od grubo tesanih hrastovih dasaka. Tek tu i tamo naziru se geometrijski ukrasi na prednjoj stranici i poklopcu. Način slaganja dasaka na uglovima govori nama o staroj tradiciji, čuvanoj stoljećima, bez uporabe željeznih čavala, korištenjem samo drvenih klinova – moždenjaka. Danas su izgubile dojučerašnju ulogu, te se koriste za pohranu brašna i drugih žitarica. Početkom 20. stoljeća škrinje zamjenjuju komode s tri ili četiri ladice, na što se često stavljala vitrina koja ima gornji dodatak s manjim staklenim vratima zvana kredenc ili gredenc.

3.      Različite vrste suvenira sa magnetom:

  • „zidnjaci“ – na magnetu će se nalaziti tekst sa nekadašnjih „zidnjaka“ i mali ukras

Povijesni značaj: zidnjaci ili kuvarice su zidne ili kuhinjske krpe koje predstavljaju dragocjen izvor saznanja o svakodnevnom životu i običajima jednog vremena. Obično su stavljani iznad štednjaka, umivaonika i stola. Vezeni zidnjaci nastaju u zanatskim radnjama gdje se s papirnatih uzoraka prenose na platno, zatim se po plavoj liniji već otisnutog uzorka veze. Prema njihovim motivima možemo pratiti mijenjanje ambijenta kuhinje, posuđa i pomagala. U gradskim sredinama dolaze u modu krajem 19. stoljeća, a dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća nalazimo ih i u seoskim sredinama kod bogatih pojedinaca.  Njihova najintenzivnija uporaba traje sve do šezdesetih godina, a kod starijeg svijeta mogu se vidjeti i danas. Zidnjaci su prvotno imali praktičnu uporabu – štitili su zid od prskanja vrelog ulja, odnosno mjehurića što iskaču iz uskipjela variva i juhe. Ubrzo su im dodane i duhovite, te poučne poruke jer je uočeno da se na tim dekorativnim predmetima, uz kavalirštinu, ljubavnu čežnju i zabavu, može promicati i opća kultura svakodnevnog življenja, higijena, zdrava prehrana, kultura ponašanja, međusobnog ophođenja i poštovanja, kultura obitelji, ljubavi i sklada unutar zidova obiteljskog doma.

  • pečat – pečnjak iz arheološke zbirke

Povijesni značaj: ukrasni pečnjak datira iz kasnog srednjeg vijeka s nalazišta Garić-grad. Garić-grad se spominje već u 12. stoljeću. Ruševine Garić-grada su ponovno otkrivene 1907. godine, a arheološkim istraživanjima na svijetlo dana izašao je i neobično bogat i raznovrstan pokretni arheološki materijal među kojim se izdvajaju ukrasni pećnjaci. Ukrasni motivi na čeonim pločama četvrtaste forme sasvim su posebni i spadaju među najzanimljivije na prostorima srednje Europe. Simboliku ukrasnog motiva riba možemo vezati uz kršćanstvo, ali i neprekidni tijek trajanja.

4.      Zdjela i lončić – izabrane zbog jednostavnosti izrade i upotrebne vrijednosti

Povijesni značaj: zdjela datira iz pretpovijesti i dio je arheološke zbirke Muzeja s nalazišta Mikleuška, Gradina Marić. Višeslojno arheološko nalazište Gradina Mariš u Mikleuškoj (Kutina) bilo je naseljeno od 4. do 1. tisućljeća  prije Krista u kamenom, bakrenom, brončanom i željeznom dobu. Među vrlo bogatim pokretnim arheološkim materijalom brojni su ulomci plitkih i bikoničnih zdjela s turbanastim (koso kaneliranim) obodom karakterističnim za brončano i željezno doba (2. – 1. tisućljeće prije Krista). Lončić također datira iz pretpovijesti s nalazišta Tomašica. Naselje i nađeni keramički materijal pripadaju Korenovskoj kulturi (kompleksu linearno-trakaste keramike), koja je na našim prostorima egzistirala u 5. tisućljeću prije Krista. Keramičko posuđe je ukrašeno urezivanjem, a ukrasni motivi se sastoje od kombinacije linija i kukica.

5.      Posuda za butelje – izabrana zbog jednostavnosti izrade i upotrebne vrijednosti; sa motivom grožđa i natpisom „Moslavina“.

          
    Moslavina je vinorodni kraj i posuda za butelje trebala bi vrlo brzo pronaći svoju upotrebu.


     Novi suveniri biti će prikazani javnosti na izložbi koja će na jesen biti postavljena u Galeriji Muzeja Moslavine. Također biti će izloženi i svi ostali predmeti izrađivani tokom čitavog perioda trajanja tečaja keramike kako bi se javnosti približio i sam tečaj.

     Po završetku projekta tečaj keramike ostati će u Pučkom otvorenom učilištu Kutina kao novi obrazovni program kojeg će moći pohađati svi zainteresirani građani. Proizvodnja suvenira, a i njihova prodaja nastojati će se ostvariti kroz djelovanje Udruge „OSI“ - osoba s invaliditetom Kutina koja će nastojati zaposliti najmanje dvije osobe.

     Od polaznika tečaja doznali smo da im je pohađanje tečaja bilo zanimljivo, poučno, zabavno i nimalo teško. Stečena su nova prijateljstva, a nekima je čak bilo i žao što je tečaj završio. Svi polaznici dobiti će potvrde da su uspješno završili tečaj za keramičara – samostalnog izrađivača ukrasnih predmeta od gline.

 
Povratak na novosti iz grada
Povratak na naslovnicu

 
 
Naslovnica
 
 
 
Za građane
 
 
 
Za posjetitelje
 
 
 
Ostalo
 
 
 
Poveznice
EU
www.hzz.hr
www.kutina.hr


EU Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije, sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Kutina i ni na koji način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
 
 
Valutni kalkulator
 

Prema European Central Bank

Iznos:
iz:
u:
Pretvori
Korisnici
Članstvo Članstvo:
Zadnji novi korisnik Zadnji: studio10
Novih danas Novih danas: 0
Novih jučer Novih jučer: 0
Broj korisnika Sveukupno: 664

Ljudi Online Ljudi Online:
Posjetitelja Posjetitelja: 200
Članovi Članova: 1
Ukupno Ukupno: 201

Online sada Online sada:
01: Kutina
 
Copyright 2008 Grad Kutina | MB 2580535, OIB 41888874500, Trg kralja Tomislava 12, 44320 Kutina, tel: +38544692010, fax: +38544692029, info@kutina.hr  |  Izradio OmniAspect d.o.o. Uvjeti uporabe